S dolaskom lijepog vremena i sunčanih dana počinje i sezona roštiljanja. Više vremena provodite u prirodi, s prijateljima ili dragim osobama uz nezaobilazno gurmansko jelo – roštilj!

Ne govori se uzalud da je roštilj prvi vjesnik proljeća. Glavna namirnica za roštilj je naravno meso,a za koje se god meso odlučili, nekoliko je osnovnih pravila rošitilja i ako ih se pridržavate, jamačno ste osigurali titulu majstora roštilja.

 

1. Mariniraj me nježno

Ukoliko se ne radi o većim komadima mesa, primjerice janjećem butu ili svinjskim rebrima, ne trebate ga nužno marinirati satima, dovoljno je da meso prije pečenja premažete suncokretovim uljem, namažete senf i posolite. Ako kao dodatak koristite začinsko bilje, ono treba samo istaknuti okus mesa, nikako ga nadjačati. Kod pripreme marinade u kojoj pacate meso u mješavini ulja i začinskog bilja, pripazite da ne dodajete sol radi očuvanja sočnosti i mekoće.

Marinirano meso najbolje je izvaditi iz hladnjaka sat vremena prije pečenja i soliti ga tik prije pečenja jer nasoljeno meso gubi svoju tekućinu i postaje suho. Da meso bude ravnomjerno marinirano, stavite meso i marinadu u većicu za zamrzavanje i ostavite da odstoji uz više okretanja. I za kraj mariniranja, prije stavljanja na roštilj, obavezno meso posušite kuhinjskim papirom kako biste izbjegli kapanje ulja po rošitlju.

 

3. Neka žar potraje

Osnova svakog roštilja je žar. Ako koristite drveni ugljen, prvo zapalite vatru pomoću treščica i papira, zatim dodajte veće komade drva. Tek kad se veći komadi drva dobro razgore, povrh stavljamo drveni ugljen. Isto vrijedi i za brikete. Dobar žar treba biti ravnomjeran, a ugljen na rubovima treba poprimiti sivu boju od pepela.

 

4. Kako znamo da je roštilj spreman?

Dlan položite dva centimetra iznad rešetke. Ako ruku ne možete držati nad vatrom, roštilj je prevruć. U tom slučaju podignite rešetku na veću visinu. Ako možete brojati do tri, roštilj je vrlo vruć. Ako možete brojati do šest, jačina vatre je umjerena. U slučaju da brojite do osam, vatra je slaba. Znači brojanje do pet je idealno i roštilj je spreman za pečenje.

 

5. Pravilna temperatura pečenja roštilja

Pravilna temperatura pečenja mesa čuva vaše zdravlje. Piletinu i puretinu pecite na visokim temperaturama (idealno je 74 stupnja), junetinu, svinjetinu i janjetinu na kojem stupnju niže (idealno 71), a odreske i pečenja između 60 i 63 stupnja. Sve ispod 57 stupnjeva nije dobro za vaše zdravlje, pa da bi to izbjegli efikasna metoda je korištenje termometra za meso.

6. Nezaobilazni umaci uz roštilj

I naravno na kraju pečenja, umaci za roštilj često odlučuju i zaokružuju okus pečenog mesa. Nikad nećete pogriješiti uz stari dobi ajvar ili kajmak, a radi li se o sočnom burgeru, teško ga je zamisliti bez ketchupa i majoneze.

Pečenje mesa istovremeno je vrlo jednostavan i vrlo složen zanat oko kojega svatko ima za udijeliti pokoji isprobani savjet. Oni iskusni o ovoj temi mogli bi pričati danima, a kako bismo vam uštedjeli vrijeme, odlučili smo sve sažeti u nekoliko zlatnih pravila pečenja s kojima ćete baš svaki put dobiti sočno i mekano meso.

Važnost mariniranja mesa

Ne trebate ga nužno satima marinirati, dovoljno je da meso prije pečenja namažete senfom, uljem i posolite. Tako pripremljenog možete i ne morate marinirati u hladnjaku s dodatkom željenih začina, a što god odlučite nećete puno pogriješiti. Za bijelo meso odaberite marinadu s limunovim ili narančinim sokom, a kurkuma i curry odlično će funkcionirati s peradi. Za crveno meso u marinadu dodajte ocat, ulje pa čak i vino, a ukoliko ste u mogućnosti marinirajte barem sat prije pečenja.
Željene komade janjećeg mesa marinirajte s maslinovim uljem i češnjakom uz dodatak mediteranskih začina. Kod pripreme svih vrsta mesa, sa senfom i medom nikako nećete pogriješiti, a rezultat će vas oduševiti.

 

Kombinirajte temperature dok se meso peče

Pećnica je odličan izbor jer imamo meso “na oku” zbog čega uspješno balansiramo željenu razinu pečenog mesa. Rare, medium ili well done, poznati kuhari savjetuju da se igrate s temperaturom. Za početak pojačajte temperaturu i čim vam meso uhvati lijepu boju kožice, smanjite stupnjeve kako bi vam se meso polagano kuhalo u vlastitim sokovima.

 

Nabavite termometar i budite sigurni

Kuhari savjetuju da se pouzdate u termometar kada je pečenje mesa u
pitanju. Postoje točno određena pravila pa je tako piletini idealna temperatura od 65 Celzijevih stupnjeva, a janjetini i govedini od 50 do 70, ovisno je li želite rare ili well done. Ako vam termometar zvuči preambiciozno jednostavno se pouzdajte u iskustvo, a meso redovito podlijevajte i okrećite.

Bliži se Uskrs, jesti se mora, a nema bolje od pripreme domaćih slastica.

 

Vrijeme je kada se tradicionalno peku pletenice, sirnice, kolači od dizanog tijesta, gibanice, orahnjače, makovnjače i još puno raznih kolača. Ipak, neki od njih na uskrsnim stolovima nalaze se češće nego drugi stoga u nastavku donosimo pet najpopularnijih uskrsnih slastica.

1. Pinca – slatka kraljica Uskrsa

Slatkoj pogači tepaju kao pinci, pogači i sirnici, a koje god ime odgovaralo vašom podneblju, recept je uvelike sličan kod svih. Ako se odlučite na operaciju pinca/sirnica/pogača, strpljivo se posvetite pinci jer iziskuje poprilično vremena, što se srećom brzo zaboravi čim kuhinja zamiriše. Brojni će vam reći da je teško pronaći savršen recept zato vas upućujemo na mame, bake i prijatelje te da se ne libite probati vlastite arome. Ukoliko nemate domaće netretirane naranče, koricu zamijenite sokom i savršeno će dobro funkcionirati. Pazite da tijesto ne bude pretvrdo i nikako nemojte pretjerati s rakijom. Arome su bitne, ali i sama kapljica viška vašem dizanom tijestu može dati neželjeni buke.

2. Mirisne vanilin kiflice

Već tradicionalno, blagdanima nas na stolu dočekuju hrskave, ukusne vanilin kiflice koje se tope u ustima. Njihova je priprema laka, a svima su drage pa je logično da se nalaze među najpopularnijim blagdanskim keksićima. Prilikom pripreme pazite da margarin bude sobne temperature, a tijesto, nakon što ga zamijesite, ostavite u hladnjaku pola sata prije nego krenete u izradu oblika. Ovi kolačići idealni su za početnike, a posao oblikovanja malih kiflica možete prepustiti djeci ili jednostavno od toga napraviti zanimaciju za sve ukućane. Za najbolje rezultate ovdje preporučamo Zvijezda stolni s aromom vanilije jer će kolačiće učiniti sočnima, ali i obogatiti ih i ugodnim mirisom vanilije.

3. Orahnjača i makovnjača

Tradicionalne i obožavane slatke uzdanice svih pravih domaćica najčešće su pripremane upravo za Uskrs. Riječ je o kolačima od dizanog tijesta s različitim nadjevima, ali svaki je poseban upravo po receptu u koji se svaka domaćica kune da je “onaj pravi”. Neki će vam reći da je tajna orahnjače u dodavanju ribanih jabuka u nadjev, dok će drugi samo odmahnuti rukom držeći se poznatog orašastog nadjeva. Ako koristite svježi kvasac, prethodno ga razmrvite i razmutite u malo mlake vode ili mlijeka, dok suhi jednostavno ubacite u smjesu. Odabrali makovnjaču ili orahnjaču, tijesto punite nadjevom tek kada se ohladi, a pecite na minimalno 200 stupnjeva u dobro zagrijanoj pećnici.

4. Fritule

Ova ukusna slastica najčešće se priprema u našim primorskim dijelovima, a svatko ih voli na svoj način. Dodatak jabuke ili limuna tijesto će učiniti mekšim i sočnijim, a rakija će osigurati da se tijesto pravilno digne i upije manje ulja. Umjesto rakije možete dodati i ruma, a kod pečenja pazite da ima dovoljno ulja jer fritule u njemu moraju plivati, ali i da ne bude prevruće kako ne bi zagorile. Nakon pripreme pospite ih šećerom u prahu ili dodatkom po želji.

5. Mađarice

Ovo je jedan od onih kolača koji se jednostavno nađu na stolu na svakoj proslavi ili blagdanu. Toliko ih volimo da su postale jedan od najpopularnijih kolača na ovim prostorima, a ono što je zanimljivo je da, čak i ako ih mi ne napravimo, velike su šanse da će se ipak naći u našem domu jer će ih netko drugi donijeti. Priprema je prilično jednostavna, a ono što je ovdje najizazovnije jest zasebno ispeći pet kora na obrnutoj strani lima za pečenje, jer će te kore služiti kao slojevi na koje ćemo stavljati kremu. Naša preporuka je da, nakon što izradite sve slojeve i nadjenete ih kremom, kolač prekrijete nečim težim i ostavite preko noći da se stisne, a tek onda stavite završni sloj čokolade na vrh. Ovako ćete spriječiti raspadanje mađarica, a sačuvati njihov voljeni okus.

Široke kulinarske primjene, jaja su daleko najkorištenija namirnica u većini kuhinja zbog svoje nezahtjevnosti pripreme.

Naizgled jednostavno, nerijetko najobičnije kuhanje jaja krene u neželjenom smjeru. Kako bi tome doskočili u nadolazećim uskrsnim danima carovanja jaja, podijelit ćemo s vama osnovne zakonitosti kojih se morate pridržavati uz maštovite prijedloge za uskrsni stol.

Jaje ne smijete prekuhavati, već nakon što voda zakipi, odmaknuti posudu s vatrom i ostaviti 3 minute za jaje “u meko” ili 10 minuta za tvrdo kuhano. Drugi način je da u hladnu vodu ubacite jaje i zajedno kuhate točno 3 minute ili 5 minuta za postizanje željene gustoće žumanjka.

Ideje za posluživanje jaja

Nakon utvrđivanja gradiva osnovnih zakonitosti kuhanja jaja, vrijeme je da se posvetimo posluživanju uz čiju će pomoć vaš uskrsni stol zablistati u punom smislu. Ljubitelji tradicije ili pobornici moderne kuhinje, s jajima neće pogriješiti, poslužili ih s mladim lukom ili s različitim punjenjima.

Jaja su divna podloga za razne nadjeve od kojih predlažemo umak s majonezom i senfom. Jednostavno izdubite jaja te žumanjak pomiješajte s majonezom i senfom. Začine dodajte po želji, a uz malo crvene paprike ili kurkume oplemenit ćete okus vašim punjenim jajima.

Zašto ne biste pripremili bogatu uskrsnu salatu od svježih proljetnih namirnica? Spojite jaja s rotkvicom i mladim lukom u osvježavajuću salatu. Osim što ćete dobiti konkretan obrok, uspješno ćete se riješiti svih uskrsnih ostataka spajanjem u salatu. Slobodno dodajte kuhane šunke, jabučnog octa i senfa, a hrabriji neka posegnu za hren umakom. Kombinacija je mnogo, samo se trebate odvažiti. Inspirirajte se našim prijedlozima i okusite sve divote uskrsnog blagovanja u krugu najbližih.

Originalno jelo nastalo je u Rusiji pa je pod imenom ruska salata možete pronaći u brojnim državama

 

Francuska salata nema puno veze s Francuskom. Niti je napravljena u Francuskoj, niti ju je napravio Francuz. Zapravo je nastala u Moksvi 1860. godine u poznatom restoranu Hermitage, gdje ju je u tajnosti pripremao poznati chef Lucien Olivier, ruski kuhar belgijskih korijena.

Da nije bilo lopova naučnika, možda danas ova salata ne bi bila toliko popularna diljem svijeta. Naime, kako je Olivier krio recepturu, njegov pomoćnik Ivan Ivanov uspio je nekako po mise en placeu složiti salatu koju je kasnije samostalno pripremao u drugom restoranu.

Iako nije uspio baš sasvim pogoditi notu recepta, popularizirao je ovo jelo prodavši recept brojnim izdavačkim kućama. Prvi put recept je izašao u ruskom časopisu Наша пища (Naša hrana) 31. ožujka 1894. godine. Sve dok je Hermitage radio i dok Olivierova obitelj nije napustila Rusiju početkom 20. stoljeća, salata nije nosila današnje ime ‐ Olivierova salata ili Салат Оливье na ruskom, Olivier’s salad na engleskom, odnosno ruska salata ili salade russe na francuskom.

Ova se salata jede diljem Europe, u Izraelu, Iranu, Mongoliji pa sve do Latinske Amerike, i to uobičajeno za vrijeme blagdana. Neke verzije imaju meso, neke su bezmesne, no zapravo ima barem 10 različitih verzija ove salate, ma kako god je zvali.

S vremenom se izvorna receptura mijenjala i dorađivala, kako često bude s originalima, što zbog lokalnih namirnica, što zbog isplativost i i zamjene jeftinijim namirnicama. Ono što jest poznat jest da je Olivierova sadržavala teleći jezik, kavijar, zelenu salatu, jastoga, kapare, krastavce, tvrdo kuhana jaja i zrna soje. Dosta drugačije od ovog što danas jedemo.

Fermentirane namirnice uvijek su u trendu, dok se silne dijete i supernamirnice mijenjaju iz godine u godinu. Fermentacija oplemenjuje hranu tako što ju čini probavljivom, a dobre bakterije pomažu probavi i podižu imunitet.

Svi ste već čuli za probiotike, vrijedne pomagače naših crijeva. Moderna prehrana koja bogata šećerima, proizvodima na bazi kvasca i prepuna proizvoda od jednostavnih ugljikohidrata, potiče stvaranje jakih kolonija štetnih bakterija. Najbolji način da poboljšate svoje crijevne bakterije je konzumiranje fermentirane ili ukiseljene hrane, bogate hranjivim tvarima i probioticima.

Tijekom fermentacije stvaraju se novi hranjivi sastojci pa će fermentirana namirnica imati više dobrih nutrijenata od one koja nije prošla proces, poput vitamina B, folnu kiselinu, riboflavin, niacin, ali i antioksidansa i enzima koji pomažu u razgradnji hrane.

Borite li se protiv čestih prehlada, alergija ili gljivičnih oboljenja, u prehranu ubacite što više fermentiranih proizvoda kako biste tijelu pomogli da se detoksicira te da bolje iskorištava hranjive tvari iz hrane. Fermentirano povrće (kiselo zelje, kimchi, ukiseljena cikla, ukiseljene lučice, kisela paprika, kiseli krastavci…) i mliječni fermentirani proizvodi poput domaćeg jogurta i kefira vaš su korak prema boljem zdravlju.