Zvijezda tuna je tuna žute peraje koja označava najvišu kvalitetu tune. Potrebno je samo otvoriti pakiranje i imate ukusan, zdrav i sočan obrok bilo kod kuće ili na poslu. U Zvijezdinom asortimanu od sada možete pronaći:
- Tuna u biljnom ulju 185 g, komadi
- Tuna u maslinovom ulju 21% 185 g, komadi
- Tuna u umaku od rajčice 185 g, komadi
- Tuna u biljnom ulju 185 g, komadići
- Tuna u biljnom ulju 95 g, komadi
Riba u prehrani
Tisućama godina riba je, što zbog svog vrijednog nutritivnog sastava što zbog gastronomskog potencijala, bila izuzetno cijenjena namirnica među drevnim narodima. No, novija ljudska povijest, osobito u zapadnim civilizacijama, bilježi naklonost ljudi prema mesu i mesnim prerađevinama, dok se riba neopravdano našla na margini obiteljskih jelovnika. Takav način prehrane doveo je, među ostalim, do nikad većeg broja pretilih osoba te osoba s kardiovaskularnim bolestima.
Posljednih nekoliko godina brojna su znanstvena istraživanja ukazala na važnu ulogu ribe u prevenciji bolesti modernoga doba, zbog čega riba sve čeće nalazi svoj put do stola.
U svrhu očuvanja zdravlja preporuča se konzumacija barem 2 puta po 170 grama ribe tjedno. Pri tome je uputno da barem jedna porcije bude „masna” riba poput tune, skuše ili srdele. Iako u svijetu vlada trend porasta godišnje potrošnje ribe po stanovniku, Hrvati su, unatoč idealnom mediteranskom podneblju, skromni potrošači ribe. Naime, statistički podaci iz 2008. godine otkrivaju da prosječni Hrvat godišnje pojede oko 8.5 kilograma ribe i ribljih prerađevina, slično kao i proteklih godina. Za usporedbu, potrošnja ribe po glavi stanovnika u Grčkoj iznosi 21 kg, u Francuskoj 33 kg, Španjolskoj 44 kg, a na Islandu, nedostižnih 90 kg ribe. S druge strane, prosječni Hrvat godišnje pojede oko 10 kg govedine i 14.5 kg svinjetine i to ne računajući mesne prerađevine.
Nutritivna vrijednost tune
Tuna predstavlja namirnicu gotovo idealnog nutritivnog profila. Riba, općenito, sadrži visokovrijedne bjelančevine koje osiguravaju sve esencijalne aminokiseline, a u ribljem je svijetu upravo meso tune najbogatiji izvor bjelančevina. Tuna je tipični predstavnik masne ribe što posljedično znači da obiluje esencijalnim omega-3 masnim kiselinama kojima se pripisuju brojni povoljni učinci na organizam. Ugljikohidrata u ribljem mesu, pa tako i u tuni, gotovo i nema, a zbog pogodnog sastava kratkih mišićnih vlakana probavljivost mesa tune je vrlo laka.
Dodatni adut tune čini bogatstvo vitamina i, osobito, minerala sadržanih u njoj. Tuna prije svega sadrži vitamine A, D i E topive u mastima, a ujedno je i odličan izvor vitamina B skupine. Tuna, uz ostalu ribu, predstavlja jednog od najznačajnijih izvora minerala joda neophodnog za sintezu hormona štitnjače te važnog antioksidansa selena. Tuna je, nadalje, i dobar izvor cinka, magnezija, željeza, fosfora i kalija.
Pomaže održati optimalnu tjelesnu masu
Znanstvenici ističu da omega-3 masne kiseline koje nalazimo u masnim ribama poput tune smanjuju rizik od debljine. Razlog leži u činjenici da omega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska kiselina (EPA) stimulira izlučivanje hormona koji pomaže regulirati unos hrane, tjelesnu masu i metabolizam.
Valja imati na umu da tuna predstavlja i nutritivno vrlo vrijednu namirnicu, relativno niske energetske vrijednosti zbog čega se idealno uklapa u pravilnu prehranu svih dobnih skupina.
I još…
Tuna obiluje mnoštvom nutrijenata neophodnih za postizanje optimalnog zdravlja. Vitamini B skupine i fosfor koje sadrži pomažu iskorištavanju energije iz hrane, dok vitamin A, osim u procesu vida, ima važnu ulogu u kontroli rasta, razvoju tkiva, a sudjeluje i u rastu i regulaciji stanica kostiju. Vitamin D, nadalje, kontrolira apsorpciju kalcija i fosfora te je stoga neophodan za zdravlje kostiju i zubi. Vitamin E je snažan antioksidans pa štiti od štetnog djelovanja slobodnih radikala, a sličnu ulogu ima i cink i selen. Tuna je dobar izvor kalija koji u suradnji s natrijem osigurava normalnu funkciju srca, mozga i mišića te ravnotežu tekućina u stanicama i magnezija koji pomaže kontrakciju mišića i izgradnju kostiju.
Tuna je i odličan izvor visokovrijednih bjelančevina koje grade naše mišiće, a ujedno osigurava i esencijalnu aminokiselinu, triptofan koja regulira san.
Tuna – kraljica krupne plave ribe
Najpoznatija, a ujedno i najcjenjenija krupna plava riba je upravo tuna. To je pelagijska riba neovisna o morskom dnu. Obitava u toplijim vodama Tihog, Atlantskog i Indijskog oceana, a poznata je stanovnica i Sredozemlja, osobito Jadranskog mora. Meso tune je čvrsto i kompaktno, okusa i teksture koja više podsjeća na teletinu ili junetinu negoli ribu. Izvrstan okus i crvenkastu boju mesa, tuna duguje hidrodinačnom obliku koji joj omogućuje da pliva brže od drugih vrsta ribe, što rezultira većim dotokom kisika u mišićnu masu. Budući da troši velike količine kisika, tunu nalazimo u ekološki čistim morima.
Najpopularnije vrste tuna su tuna žutih peraja i plavorepa tuna. Kao što i samo ime govori, tuna žutih peraja ima izrazito žute peraje i rep, a meso je nešto svjetlije od najveće pripadnice porodice tuna – plavorepog tunja. Tuna žutih peraja okusom nadmašuje manje poznate rođake poput bijele tune, osobito ako je riječ o konzerviranoj tuni, a dodatna je prednost što sadržava i manje žive.
Tuna u konzervi
Tuna u konzervi predstavlja praktičan izvor mnoštva vrijednih nutrijenata od kojih posebno valja izdvojiti omega-3 masne kiseline i visokovrijedne bjelančevine. Dodatna prednost ovog proizvoda je što ne sadrži konzervanse. Naime, suvremenim procesom termičke obrade u konzervi se u potpunosti uništavaju svi potencijalno štetni mikroorganizmi, kao i spore zbog čega konzerviranim ribljim proizvodima nije potrebno dodavati konzervanse.
Tuna u konzervi je proizvod postojane kvalitete i trajnosti, a može se jesti samostalna ili koristiti u pripremi drugih jela.
Zanimljivosti
Živa u konzerviranoj ribi nije prevelika opasnost
Zabrinutost oko žive, učinila je problematičnom preporuku za većom potrošnjom ribe kao izvora omega-3 masnih kiselina.
Znanstvenici s Purdue i Illinois-Indiana State Grant Programa mjerili su količinu žive i masnih kiselina i utvrdili su da ostaci žive u konzerviranoj ribi (tuna, losos) ne premašuju granicu koju je odredio FDA (Američka uprava za hranu i lijekove).
Međutim, žene reproduktivne dobi koje dnevno pojedu više od 35 g tune, mogu unijeti do 153 % količine žive koja se smatra sigurnom. Znanstvenici preporučuju da se riba s višim udjelima žive adekvatno označi, te smatraju mogućim unijeti dovoljno omega-3 masnih kiselina bez da se prekorači sigurna razina unosa žive.
Tko kombinira profitira: riba + brokula
Tuna i druge ribe sadrže selen koji podiže razinu enzima tioredoksin reduktaze koji štiti od karcinoma. Brokula i druge krstašice sadrže sulforafan, fitokemikaliju koja potiče nastanak istog enzima.
Kad su britanski znanstvenici kombinirali ribu i brokulu, primijetili su kako združene 13 puta efikasnije usporavaju rast stanica karcinoma nego svaka zasebno; selen omogućuje sulforafanu povećanu proizvodnju tioredoksin reduktaze.
